{"id":1730,"date":"2025-08-15T21:37:29","date_gmt":"2025-08-15T19:37:29","guid":{"rendered":"https:\/\/edukacije.com.hr\/?p=1730"},"modified":"2025-08-15T21:37:30","modified_gmt":"2025-08-15T19:37:30","slug":"djevojcice-bolje-u-citalackoj-pismenosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/edukacije.com.hr\/?p=1730","title":{"rendered":"Djevoj\u010dice bolje u \u010ditala\u010dkoj pismenosti"},"content":{"rendered":"\n<p>Rezultati PISA 2022 istra\u017eivanja ponovno su otvorili raspravu o rodnim razlikama u \u010ditala\u010dkoj pismenosti, ukazuju\u0107i na trajnu i slo\u017eenu prednost djevojaka u odnosu na dje\u010dake. U prosjeku, u zemljama \u010dlanicama OECD-a djevojke posti\u017eu 24 boda vi\u0161e od dje\u010daka, \u0161to otprilike odgovara jednoj godini \u0161kolovanja. Ova razlika prisutna je u 79 od 81 promatranog obrazovnog sustava, a u pojedinim zemljama, poput Finske, Norve\u0161ke i Slovenije, prelazi i 40 bodova. S druge strane, u \u010cileu, Meksiku i Peruu ona je manja od 10 bodova. Zanimljivo je da se od 2015. godine taj jaz ne smanjuje, nego ostaje stabilan.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p>Uzroci ove razlike vi\u0161estruki su i pro\u017eimaju obrazovne, bihevioralne, dru\u0161tvene i motivacijske \u010dimbenike. Djevojke \u010de\u0161\u0107e pokazuju ve\u0107i interes i u\u017eitak u \u010ditanju te se njime bave i izvan \u0161kolskih obaveza, \u0161to im omogu\u0107uje dodatnu praksu i razvoj vje\u0161tina. Osim toga, one u prosjeku ula\u017eu vi\u0161e truda u \u0161kolske zadatke, pokazuju ve\u0107u savjesnost i samodisciplinu te imaju jasnije \u017eivotne ciljeve. Takve osobine, koje se posebno vrednuju u \u0161kolskom okru\u017eenju, \u010desto rezultiraju boljim postignu\u0107ima na \u010ditala\u010dkim testovima. Dje\u010daci, pak, u prosjeku manje vremena posve\u0107uju \u010ditanju, \u010de\u0161\u0107e biraju druge aktivnosti, poput videoigara, i iskazuju vi\u0161u razinu ometaju\u0107eg pona\u0161anja u nastavi, \u0161to dodatno utje\u010de na rezultate.<\/p>\n\n\n\n<p>Na razlike utje\u010du i obiteljski te dru\u0161tveni \u010dimbenici. Roditeljska o\u010dekivanja i podr\u0161ka, kao i pomo\u0107 u doma\u0107im zada\u0107ama iz \u010ditanja, nerijetko vi\u0161e idu u prilog djevojkama. Stereotipi koji \u010ditanje povezuju s \u201e\u017eenskom\u201c aktivno\u0161\u0107u mogu obeshrabriti dje\u010dake i stvoriti samopotvr\u0111uju\u0107e obrasce slabijih postignu\u0107a. Discipliniranija razredna klima u satima \u010ditanja tako\u0111er \u010desto pogoduje djevojkama. Pritom treba naglasiti da se jaz pojavljuje ve\u0107 u ranoj dobi, \u0161to potvr\u0111uju i rezultati PIRLS istra\u017eivanja u osnovnoj \u0161koli, da bi kulminirao u adolescenciji i postupno se smanjivao u odrasloj dobi.<\/p>\n\n\n\n<p>U pojedinim sustavima dodatni utjecaj imaju obrazovne prakse poput ranog usmjeravanja u\u010denika u razli\u010dite obrazovne tokove, \u0161to u nekim slu\u010dajevima mo\u017ee negativno djelovati i na rezultate djevojaka, iako one i dalje ostaju uspje\u0161nije od dje\u010daka. Postoje i nalazi o mogu\u0107oj pristranosti u ocjenjivanju, gdje dje\u010daci dobivaju ni\u017ee \u0161kolske ocjene od onih koje bi sugerirali njihovi standardizirani testovi, \u010desto zbog percepcije pona\u0161anja. Socioekonomski sastav \u0161kole dodatno poja\u010dava jaz, osobito u okru\u017eenjima s ni\u017eim statusom.<\/p>\n\n\n\n<p>U \u0161irem kontekstu, zanimljivo je da u dr\u017eavama gdje je rodni jaz u \u010ditanju ve\u0107i u korist djevojaka, jaz u matematici koji ide u prilog dje\u010dacima obi\u010dno bude manji. Time se otvara pitanje akademskog usmjeravanja \u2013 djevojke koje su dobre u matematici \u010desto su jo\u0161 bolje u \u010ditanju te svoje obrazovne izbore usmjeravaju prema verbalnim vje\u0161tinama.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako se ponekad raspravlja o biolo\u0161kim razlikama u verbalnim sposobnostima, PISA nagla\u0161ava kako su klju\u010dni \u010dimbenici vezani uz anga\u017eman, motivaciju i podr\u0161ku \u2013 podru\u010dja u kojima se razlika mo\u017ee smanjiti ciljanim odgojno-obrazovnim strategijama. Dugoro\u010dno, ovakav jaz mo\u017ee imati posljedice na obrazovna postignu\u0107a dje\u010daka, uklju\u010duju\u0107i i ni\u017ee stope zavr\u0161avanja srednjo\u0161kolskog obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n<p>U hrvatskom kontekstu, PISA 2022 pokazuje da djevojke u prosjeku ostvaruju 34 boda vi\u0161e od dje\u010daka u \u010ditanju. Taj rezultat iznad je OECD prosjeka od 24 boda, no ispod najve\u0107ih zabilje\u017eenih razlika. Prosje\u010dni rezultat hrvatskih u\u010denika iz \u010ditala\u010dke pismenosti iznosio je 475 bodova, \u0161to je neznatno ispod prosjeka OECD-a od 476 bodova. Ovi podaci poziv su na promi\u0161ljanje i djelovanje, osobito u kontekstu \u0161kolskih strategija motiviranja dje\u010daka za \u010ditanje te razvijanja pozitivnih \u010ditala\u010dkih navika kod svih u\u010denika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rezultati PISA 2022 istra\u017eivanja ponovno su otvorili raspravu o rodnim razlikama u \u010ditala\u010dkoj pismenosti, ukazuju\u0107i na trajnu i slo\u017eenu prednost djevojaka u odnosu na dje\u010dake. U prosjeku, u zemljama \u010dlanicama [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1731,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":""},"categories":[61],"tags":[74,73],"class_list":["post-1730","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-citalacka-pismenost","tag-pisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/edukacije.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1730","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/edukacije.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/edukacije.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/edukacije.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/edukacije.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1730"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/edukacije.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1730\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1733,"href":"https:\/\/edukacije.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1730\/revisions\/1733"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/edukacije.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1731"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/edukacije.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/edukacije.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/edukacije.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}