Genocid nad Hererima i Namama u današnjoj Namibiji (1904.–1908.) smatra se prvim genocidom 20. stoljeća. Njemačka kolonijalna vojska provodila je sustavnu politiku istrebljenja: masovna pogubljenja, progon u pustinju Omaheke, koncentracijske logore, medicinske eksperimente i rasistička istraživanja koja su kasnije oblikovala europsku eugeniku.
Zbog sličnosti u metodama i ideologiji, neki povjesničari ovaj genocid nazivaju i „probom“ za kasniji Holokaust – ukazujući na kontinuitete od kolonijalnog rasizma i pseudoznanstvene eugenike do nacističkih politika u 20. stoljeću.
Ova tema i danas odjekuje: Njemačka je genocid priznala tek 2021., dok potomci Herera i Nama i dalje traže reparacije, povrat zemlje i političko priznanje.
Tečaj vam pruža sveobuhvatan uvid u ovaj zaboravljeni, ali presudni događaj svjetske povijesti.
Što ćete naučiti?
Nakon završetka tečaja polaznici će:
📌 prepoznati kontinuitete između kolonijalnih zločina i kasnijeg Holokausta.
📌razumjeti okolnosti nastanka Njemačke kolonije u Africi i kolonijalne prakse,
📌 analizirati uzroke i tijek Hererskog i Namaskog ustanka,
📌 upoznati se s Trothinim proglasom i politikom istrebljenja,
📌 razumjeti funkcioniranje koncentracijskih logora i pseudoznanstvenih eksperimenata,
📌 procijeniti demografske i društvene posljedice genocida,
📌 kritički sagledati suvremene rasprave o priznanju i reparacijama,
📌 prepoznati kontinuitete između kolonijalnih zločina i kasnijeg Holokausta.
Sažetci lekcija
LEKCIJA 1: Lekcija prikazuje nastanak Njemačke Jugozapadne Afrike nakon Berlinskog kongresa (1884./85.). Objašnjava kako su kolonizatori oduzimali zemlju, uvodili prisilni rad i koristili rasističke ideologije. U tom kontekstu javljaju se vođe otpora, među kojima Samuel Maharero (Hereri) te Hendrik Witbooi i Jakob Morenga (Nama), koji su postali simboli borbe protiv kolonijalne dominacije.
LEKCIJA 3: Nakon vojnog sloma, Njemačka je uspostavila logore (Shark Island, Swakopmund, Windhoek). Zatvorenici su bili izloženi gladi, bolestima, zlostavljanju i prisilnom radu. U logorima je smrtnost bila ekstremno visoka, posebno na Shark Islandu. Ujedno su iz logora u Njemačku slani posmrtni ostaci radi pseudoznanstvenih istraživanja. Eugen Fischer i drugi koristili su ih u razvoju eugenike, što je kasnije utjecalo na nacističke rasne zakone.
LEKCIJA 2: Hereri su 1904. godine digli ustanak koji je kulminirao porazom kod Waterberga. Njemačka vojska natjerala ih je na povlačenje u pustinju Omaheke, blokirala izvore vode i time prouzročila masovnu smrt. General Trotha izdao je proglas o istrebljenju, poznat kao Vernichtungsbefehl. Režim nasilja proširio se i na Nama narod. U lekciji se naglašava razmjer i sustavnost represije te genocidna namjera kolonijalne vlasti.
LEKCIJA 4: Genocid je doveo do uništenja više od 80 % Herera i oko 50 % Nama. Nakon 1908. preživjeli su bili marginalizirani i osiromašeni. Njemačka je tek 2004. priznala moralnu odgovornost, a 2021. i službeno genocid, uz najavu fonda za razvoj u vrijednosti od 1,1 milijardu eura. Herero i Nama zajednice traže izravne reparacije, povrat zemljišta i političku autonomiju. U svibnju 2025. Namibija je prvi put obilježila Dan sjećanja na genocid.
Kome je tečaj namijenjen?
- učitelje i nastavnike povijesti,
- studente povijesti i obrazovnih znanosti,
- sve zainteresirane za globalnu povijest kolonijalizma, genocida i ljudskih prava.
✍️ Upišite se danas i otkrijte povijest koja je oblikovala 20. stoljeće, ali koja i dalje snažno odjekuje u sadašnjosti. Po završetku svih lekcija i kviza za samoprovjeru naučenog automatski se izdaje certifikat.
About the instructor
Oprezni digitalni entuzijast s gotovo dva desetljeća iskustva u području obrazovanja. Povjesničar i futurist, autor brojnih edukacija, stručnih i znanstvenih tekstova, udžbenika…
ISTRAŽIVAČI PROŠLOSTI
Groznica nove školske godine
Rezervirajte svoje mjesto prije početka nastave (-50 %)
