U ovoj epizodi podcasta The Take raspravlja se o tome kako sve raširenija upotreba alata umjetne inteligencije, poput ChatGPT-a i drugih velikih jezičnih modela (LLM-ova), utječe na ljudsko mišljenje, učenje i kreativnost. Gošća emisije je Celia Ford (web – LinkedIn), znanstvena novinarka i bivša neuroznanstvenica, koja upozorava da AI ne čini ljude nužno „lijenima“, ali bitno mijenja način na koji se odnosimo prema informacijama – od aktivnih tražitelja znanja postajemo pasivni potrošači gotovih odgovora.
Središnji dio razgovora posvećen je istraživanju MIT Media Laba u kojem su sudionici pisali eseje u tri uvjeta: bez ikakvih pomagala, uz klasično internetsko pretraživanje te uz slobodnu upotrebu ChatGPT-a. Rezultati su pokazali da su osobe koje su koristile AI imale znatno slabije pamćenje vlastitog teksta, nižu moždanu povezanost (mjerenu EEG-om) te su njihovi eseji bili sadržajno ujednačeniji i „bezličniji“. Suprotno tome, sudionici koji su se prvo oslanjali na vlastito razmišljanje, a tek potom koristili AI kao pomoć, pokazali su poboljšanu izvedbu i veću neuralnu aktivnost.
Razgovor uvodi pojam „kognitivnog rasterećenja“ (cognitive offloading) – prebacivanja mentalnih zadataka na alate. Iako je takva praksa dio ljudske povijesti (pisanje, kalendari, GPS), Ford ističe da je AI specifičan jer može preuzeti temeljne procese učenja, kritičkog mišljenja i kreativnosti, što dugoročno može oslabiti te sposobnosti ako se koristi prerano ili nekritički.
U završnom dijelu naglašava se da AI nije inherentno loš niti koristan sam po sebi – ključna je svrhovita i promišljena upotreba. Najveća otvorena pitanja odnose se na dugoročne učinke AI-ja na obrazovanje, profesionalni razvoj i kognitivne sposobnosti, osobito kod mladih koji s tim alatima odrastaju. Zaključak je jasan: umjetna inteligencija može biti snažan saveznik u učenju, ali samo ako prethodno razvijamo vlastite misaone vještine i koristimo AI kao nadogradnju, a ne zamjenu za ljudsko razmišljanje.
Cijela epizoda je dostupna za pregled:
