Albanija je ukinula gotovo jednogodišnju zabranu TikToka i naložila Nacionalnoj upravi za kibernetičku sigurnost da, u suradnji s drugim tijelima, omogući ponovno uspostavljanje pristupa platformi.
Zabrana je uvedena u ožujku 2025., nakon ubojstva tinejdžera u sukobu koji je, prema navodima vlasti, bio potaknut sporom na društvenim mrežama. Iako je TikTok formalno bio blokiran, dio korisnika nastavio mu je pristupati preko VPN-a.
Odluka o ukidanju zabrane donesena je u kontekstu pravnog osporavanja: udruženja novinara i organizacije civilnog društva tvrdile su da je blokada zadirala u slobodu izražavanja. U albanskoj javnosti i oporbi zabrana se istodobno problematizirala i kao potez koji može utjecati na političku komunikaciju u izbornom razdoblju.
Širi europski i globalni trend ide prema strožoj regulaciji dječjeg pristupa društvenim mrežama, ali drugim instrumentima. Australija je u prosincu 2025. započela provedbu zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 godina. U Francuskoj je donji dom parlamenta krajem siječnja 2026. u prvom čitanju podržao zakon koji bi ograničio društvene mreže za mlađe od 15 godina, uz snažan naglasak na mehanizme provjere dobi. Reuters ovih dana bilježi i slične rasprave u regiji (npr. Slovenija), uz spominjanje prijedloga/ideja o ograničenjima u još nekoliko država.
Za škole i roditelje ovo je dobar podsjetnik da zabrane često imaju ograničen doseg (VPN, alternativne aplikacije), pa je uz regulaciju ključna i sustavna medijska pismenost: razumijevanje algoritama, upravljanje privatnošću, prepoznavanje manipulacija i odgovorno digitalno ponašanje.
